Kada „briga” postane kontrola: kako prepoznati nasilje nad starijima?

Nasilje nad starijim osobama često ostaje neprimećeno jer se ne pojavljuje uvek u obliku fizičkog napada. Ponižavanje, uskraćivanje nege, prisvajanje penzije i odvajanje od porodice takođe predstavljaju oblike zlostavljanja.

Ovo pitanje postaje sve važnije jer više od 22 odsto stanovnika Srbije ima 65 ili više godina, dok je prosečna starost stanovništva oko 44 godine. Prema globalnoj proceni Svetske zdravstvene organizacije, približno svaka šesta osoba starija od 60 godina doživela je neki oblik zlostavljanja u zajednici tokom prethodne godine.

Penzija i imovina često postaju sredstvo pritiska

Ekonomsko nasilje postoji kada druga osoba bez odobrenja koristi novac starijeg člana porodice, uzima njegovu penziju, kontroliše bankovnu karticu ili ga primorava da potpiše ugovor koji ne razume. Sumnju mogu da izazovu i neobjašnjivi nestanci novca, nagle promene testamenta ili nemogućnost starije osobe da raspolaže sopstvenim primanjima.

FOTO: Vlada Karpovich/Pexels

Psihičko nasilje obuhvata vređanje, zastrašivanje, pretnje smeštajem u ustanovu i namerno prekidanje kontakta sa rođacima i prijateljima. Zanemarivanje postoji kada osobi nisu obezbeđeni hrana, higijena, lekovi ili potrebna medicinska pomoć.

Godine i zdravstveno stanje ne oduzimaju čoveku pravo da odlučuje o svom životu, novcu i kontaktima sa drugim ljudima.

Kako pružiti pomoć bez dodatnog ugrožavanja?

Sa starijom osobom treba razgovarati nasamo, mirno i bez osuđivanja. Važno je saslušati je, ne donositi odluke umesto nje i ne suočavati je naglo sa osobom na koju sumnja ako bi to moglo da poveća rizik.

Korisno je sačuvati medicinsku dokumentaciju, izvode sa računa i druge podatke koji mogu da pokažu šta se događa. U zavisnosti od problema, pomoć se može potražiti od lekara, banke, centra za socijalni rad ili policije.

Na konferenciji „Sigurna i dostojanstvena starost”, održanoj u Nišu, ukazano je na potrebu razvoja usluga kao što su pomoć u kući, dnevni centri, savetovališta, gerontološki servisi i programi međugeneracijske saradnje. Najavljeno je i da će se Strategija demografskog razvoja Srbije za period od 2026. do 2036. godine posebno baviti kvalitetom života starijih građana i razvojem usluga podrške.

Podrška starijima ne znači samo produženje života, već i očuvanje dostojanstva, samostalnosti i bezbednosti.

Redakcija porodicni.rs

IZABRANO

MOŽDA ĆE VAS INTERESOVATI​